Veliki Rzav - posledice gradnje brana

14.03.2014

Preuzeto sa sajta www.rzavmojareka.net :

Članak možete pročitati OVDE :

Izgradnja hidroelektrana u razvijenom svetu, prekinuta je još sedamdesetih godina prošlog veka i usmerena je na proizvodnju energije koristeći Sunce i vetar, a štiteći svoju životnu sredinu. Razvijeni svet je rekao stop branama. Zašto bi siromašne zemlje rasipale svoje resurse i zašto treba da vode manju brigu o zaštiti životne sredine!?  Još je krajem prošlog veka u javnim dokumentima kao što je i dokument Svetske komisije za brane  (WcD - World commission od Dams), ukazao da hidroelektrane nisu ekonomski opravdane, ako bi se svi troškovi uzeli u obzir, kao i da razorno deluju klimatske, migracione, ekonomske u ekološke promene koje se manifestuju kroz:

Izmene životne sredine reke. Kako u samim akumulacijama porastom biljne proizvodnje i promene načina života riba i rečnih životinja, tako i poremećajem života životinja i ptica u okolini akumulacije. Destrukcija ihtiofaune započinje već u početku građevinskih radova, usled zamućivanja vode,  dinamita, obrušavanja materijala u korito, oko gradilišta ali i nizvodno. Nestajanjem brzaka i ispuštanjem hladne vode iz akumulacija smanjuje se nivo kiseonika u vodi. Po istraživanju UN-a, brane su glavni razlog zašto je jedna trećina svih slatkovodnih ribljih vrsta nestala, preti im izumiranje ili je izuzetno ugrožen njihov opstanak. Prvenstveno što se u potpunosti prekida migracija. U projektu akumulacije "Svračkovo", nije planirana riblja staza. I pored toga, Zavod za zaštitu prirode dao je saglasnost na Studiju o proceni uticaja akumulacije "Svračkovo" na životnu sredinu, bez dopune projekta ribljom stazom!

Temperatura vode Rzava u letnjim mesecima iznosi prosečno 17-22°C, a izgradnjom akumulacije iz koje bi se ispuštala voda sa dubine od oko 17-18 m (sa istih nivoa odakle se koristi voda za vodosnadbevanje), iznosila bi jedva 10-13°C. Da li je moguće baviti se sportom i rekreacijom na ovako niskoj temperaturi vode?

Snižena temperatura vode znatno utiče i na ekosistem i život u vodi, kao i na ljudske potrebe za navodnjavanjem polja i turističku valorizaciju u negativnom smislu. 

Pogoršanje bakteriološke ispravnosti vode. Posebno u periodima niskog vodostaja i viših temperatura, voda nizvodno od brana postaje zagađenija, pojavljuju se paraziti. U nekim delovima Evrope, nakon izgradnje brana, zabranjeno je kupanje u nizvodnom toku reke usled povećanog rizika po zdravlje stanovništva.

Povećavanje rizika od zemljotresa i klizišta. Velika jezera iza brana povećavaju rizik od zemljotresa i klizišta usled promene opterećenja na tlo i težine vodene mase. Zemljotresi sa druge strane povećavaju rizik od havarija na branama, koje gotovo uvek prate katastrofalne posledice.

U svetu se poslednjih godina po svaku cenu izbegava gradnja brana i akumulacija blizu većih naseljenih mesta.Verovatnoća za havariju je mala, ali se one dešavaju i dešavaće se (nedavno pucanje brane u Džakarti). Izazivaju ih klizišta, duži periodi kiša, neadekvatno održavanje, loša geomorfološka procena tla, čak i blagi zemljotresi (Srbija spada u seizmički aktivna područja). Poslednjih godina desila se serija manjih zemljotresa, ali ozbiljnija oštećenja nisu zabeležena).

Velika bezbednosna pretnja po stanovništvo Arilja. Prema projektu, prva brana "Svračkovo", nalazila bi se na samo 8 km od Arilja, na skoro 100 metara visinske razlike od grada i predstavljala bi veliku bezbednosnu pretnju za 10.000 stanovnika Arilja i okoline. Ovakav položaj brane u odnosu na jedan grad, redak je u Evropi. U slučaju incidenta, 27 miliona kubnih metara vode bi se sručilo direktno na grad u roku od 2,8 minuta, brišući sve pred sobom. Vremena za evakuaciju stanovništva ne bi bilo.

Mogućnost prelivanja vode preko krune brane. Rešetke malih otvora koje se ugrađuju da bi zadržale ribe, takođe zadržavaju i granje, lišće i sl. Ti materijali mogu predstavljati smanjenje evakuacije velikih voda i mogućnost prelivanja vode preko krune brane.

Nanosi. Kod akumulacija u brdskim regijama procentualno učešće nanosa je znatno veće nego kod ravničarskih. Taloži se nanos koji vodotok inače prenosi kroz svoje korito.Veliki broj starijih akumulacija u svetu se skoro potpuno ispunio nanosom i postao praktično neupotrebljiv. Kod nas je Đerdapsko jezero napunjeno muljem i blatom 80%, Zvorničko jezero je za osam godina, od kako je u funkciji, napunjeno 48%.

Cena remonta brane. Treba znati da je prosečan vek jedne hidroelektrane oko 35 godina, nakon toga mora se izvršiti kompletan remont, što košta kao izgradnja nove;

Uticaj novonastale klime na poljoprivrednu proizvodnju. Ni jedan državni organ na bilo koji način do sada nije obavestio građane Arilja o gradnji, o mogućim posledicama gradnje i uticaja na biljni (posebno na proizvod od nacionalnog značaja-malinu) i životinjski svet, klimu i stanovništvo, niti im je data bilo kakva mogućnost da utiču na tu odluku!!

Uticaji na kulturno-istorijske spomenike. Evidentirana kulturna dobra od strane Zavoda za zaštitu spomenika, koja imaju svojstva arheoloških lokaliteta (ostaci neolitskih staništa ''Kuline'', ''Klještine'', "Vrane", "Gradina"), kao i niz arheoloških nalazišta, koje Zavod nije ispitao iz sebi znanih razloga, a nalaze se u profilu buduće akumulacije, su direktno ugrožena.  Kao što se u samoj Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu navodi, položaj crkve Sv. Ahilije sa stanovišta proloma brane je veoma osetljiv!?

Uticaj novonastale klime na čitavo područje. Zabarivanje dela terena oko akumulacije (koji pogoduju razvoju insekata, naročito komaraca), zagađenje vode pri niskim vodostajima i višim temperaturama, uništenje šuma u priobalju koje proizvode kiseonik, povećanje emisije metana i ugljen-dioksida kao štetnih gasova (nastaju truljenjem potopljenog biljnog materijala), dovode do promene klime čitavog područja. Promene se manifestuju kroz povećanje vlažnosti vazduha i temperature, trajanje i intenzitet osunčanosti, česte magle, povećanje oblačnosti i padavina, promene hidrološkog režima vodotoka, strujanje vazduha i promene vazdušnog pritiska (koji samim tim vrše uticaj na radnu sposobnost čoveka i povećanje biljnih oboljenja) itd.

Da li je moguće da se sa odgovornošću može pristupiti implementaciji Projekta i izgradnji hodroelektrane (visinska razlika u odnosu na grad iznosi 100 m),  u kome su korišćeni hidrološki, meteorološki i klimatski podaci stari i do 35 godina, u vreme, u kome smo svedoci klimatskim promenama!?

Ni u jednoj koncepciji ovog Hidrosistema do sada nije razjašnjeno koliko izgradnja ovih skupih akumulacija predstavlja optimalno rešenje problema vodosnadbevanja gradova i okolnih sela, u situaciji kada se upravo voda kao prirodni resurs neracionalno koristi. Dnevno u Srbiji u odnosu na prosečnu specifičnu potrošnju vode, stanovništvo koristi oko 55 procenata, industrija i javna potrošnja oko 20 procenata, dok ostalih 25 procenata predstavlja potrošnju pri preradi vode i gubitke u mreži!

Veliki gradovi u Srbiji imaju sopstvene izvore  vode za piće, i prema procenama, a shodno porastu broja stanovništva, neće im nedostajati u narednih 200 godina!? Ako uzmemo u obzir i alternativna rešenja u vidu postojećih akumulacija iz kojih se može napajati pola Srbije, kao i voda iz podzemnih izvorišta, dolazimo do zaključka da nedostatak vode za piće ne predstavlja problem u Srbiji.

Da li su podaci do kojih su došli istaknuti naučnici u oblasti hidrologije i geologije o kapacitetima podzemnih voda mogu poništiti i smatrati irelevantnim!?
Finansijski efekti prodaje viškova električne energije ostvarenih izgradnom pomenutih akumulacija, čak i da se vrate u lokalne sredine, ne mogu da kompenzuju nesagledivu štetu nanešenu prirodi;

Neophodno je da se ustanovi odgovornost za nepovratno uništenje najvrednijeg prirodnog bogatstva, lekovite vode Velikog Rzava, kao najčistije reke u Srbiji, i njenog vraćanja u prirodu neprihvatljivo lošeg kvaliteta u odnosu na onaj koji je pre korišćenja imala.
Pitamo se koliko ustvari košta najčistija reka u Srbiji!?

Ne odustajemo od borbe za očuvanje ove jedinstvene prirodne lepote, legitimnim sredstvima , jer smo stava da  "Šta smo uradili za sebe umire sa nama; šta smo uradili za druge i svet, ostaje večno".